Građevinski sektor u Hrvatskoj suočava se s ozbiljnim nedostatkom radne snage koji usporava cjelokupno tržište.

Teme poput energetske učinkovitosti i sigurnosti na radu potpuno su zasjenjene na velikom okupljanju u sklopu 5. Susreta graditelja Hrvatske obrtničke komore, koji je u Bjelovaru okupio više od 200 obrtnika. Prema podacima koje prenosi portal index.hr, najveći problem građevine ostaje dugotrajan manjak majstora.

Predsjednik komore Dalibor Kratohvil pojasnio je da u državi trenutno posluje oko 17.000 građevinskih obrta te da je u zadnjih 5 godina otvoreno 6.500 novih poslova, ali potražnja za njihovim uslugama i dalje uvelike premašuje ponudu.

Rješenje se traži u stipendiranju mladih

Posla ima u izobilju, a zarade su visoke, no građani na početak najosnovnijih radova čekaju mjesecima. Državni tajnik Ministarstva gospodarstva Goran Romek istaknuo je da sektoru nedostaje više od 10.000 radnika te da se s istom krizom bori cijela Europa. Kako bi se ublažio ovaj problem, država planira povećati broj stipendija za mlade koji se školuju za majstore i financirati njihovo učenje kroz rad. Očekuje se da će pritisak na tržište rada donekle popustiti kada napokon završi velika obnova zgrada stradalih u potresu, a koja trenutno veže uz sebe sve raspoložive radnike.

Poslodavci nude kredite za ostanak radnika

Poslodavci godinama upozoravaju na konstantan pad broja zaposlenih, a direktor bjelovarske tvrtke Hidroregulacija Dominik Nervo vidi rješenje u zadržavanju mladih u struci. Njegova tvrtka vlastitim sredstvima stipendira učenike te nudi povoljne kredite s najnižim kamatama kako bi pomogla mladim obiteljima da osiguraju stabilan život u svom gradu. S druge strane, lokalna obrtnička komora bilježi pozitivne rezultate jer na svom području broji 1.800 aktivnih radnji i 160 novih poslova otvorenih tijekom prošle godine, što se pripisuje gradnji novih cesta i lokalne infrastrukture.

Domaće tržište ovisi o stranoj radnoj snazi

Manjak građevinskih radnika izravna je posljedica šireg problema s kojim se Hrvatska bori, a to je dugogodišnje iseljavanje stručnog kadra u zapadne zemlje Europske unije. Domaća građevinska industrija danas uvelike ovisi o uvozu strane radne snage iz država poput Nepala, Indije i Filipina, čiji građani preuzimaju sve veći broj poslova na gradilištima. Ako izostanu sustavne mjere koje će poboljšati radne uvjete i zadržati domaće majstore, kvaliteta gradnje postat će upitna, a cijene osnovnih građevinskih usluga nastavit će rasti do razina koje će prosječnim građanima biti potpuno nedostižne.