Hrvati su, prema podacima europske statističke agencije Eurostata, apsolutni rekorderi u Europskoj uniji po prosječnoj dobi napuštanja roditeljskog doma, što izravno oslikava ekonomske i kulturološke prilike u zemlji.

Prosječna dob u kojoj mladi napuštaju obiteljsko gnijezdo u Hrvatskoj iznosi nevjerojatnih 31,3 godine, čime naša zemlja daleko nadmašuje prosjek Europske unije i uvjerljivo drži prvo mjesto.

Daleko od europskog prosjeka

Podaci Eurostata za 2024. godinu, objavljeni u rujnu 2025., pokazuju da je prosječna dob iseljavanja za mlade na razini cijele Europske unije iznosila 26,2 godine, što je tek neznatan pad u odnosu na 26,3 godine zabilježene 2023. godine. Od 2002. godine ta se prosječna dob kretala u uskom rasponu, s najnižom vrijednosti od 26,1 godinu 2019., dok je vrhunac bio 2006. godine s prosjekom od 26,8 godina.

Hrvatska je tako dio skupine zemalja Mediterana i istočne Europe u kojima mladi odgađaju osamostaljenje do tridesete godine života. Visoke prosjeke, osim Hrvatske, bilježe i Slovačka s 30,9 godina, Grčka s 30,7 godina, Italija s 30,1 godinom te Španjolska s ravno 30 godina.

S druge strane kontinenta, u skandinavskim zemljama, mladi se osamostaljuju znatno ranije. Najniže prosječne dobi napuštanja roditeljskog doma zabilježene su u Finskoj s 21,4 godine, Danskoj s 21,7 godina te Švedskoj s 21,9 godina.

Što Eurostat kaže o troškovima stanovanja?

U jeku stalnih javnih rasprava o rastu troškova stanovanja, Eurostat je analizirao i kako oni utječu na mlade u dobi od 15 do 29 godina.

Iako je problem skupog stanovanja općenito prisutan, podaci pokazuju da su mladi donekle više opterećeni tim troškovima. U 2024. godini, 9,7 posto mladih u EU živjelo je u kućanstvima koja su za stanovanje izdvajala 40 posto ili više svog raspoloživog prihoda, dok je taj postotak za cjelokupno stanovništvo bio nešto niži, odnosno 8,2 posto.

Zanimljivo je promatrati vezu između dobi iseljavanja i preopterećenosti troškovima.

Zemlje u kojima se mladi rano iseljavaju, poput Danske, Nizozemske, Njemačke, Švedske i Finske, bilježe višu stopu preopterećenosti troškovima stanovanja za mlade. Recimo, Danska i Grčka bilježe najviše stope preopterećenosti s 28,9 posto odnosno 30,3 posto.

Međutim, zemlje u kojima mladi kasnije napuštaju dom, među kojima su Hrvatska (2,1%), Cipar (2,8%) i Slovenija (3,0%), obično bilježe niže stope preopterećenosti troškovima stanovanja. Izuzetak je Grčka, gdje mladi kasno odlaze od kuće, ali su i dalje visoko opterećeni troškovima stanovanja.