Prihodi trgovaca u Hrvatskoj rastu: Konzum i dalje predvodi, tu kupci troše najviše
30.09.2025.

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) objavila je istraživanje o maloprodajnom tržištu mješovite robe u Hrvatskoj za 2024. godinu.
Rezultati potvrđuju da je Konzum plus i dalje najveći trgovac, unatoč blagom padu tržišnog udjela, dok Studenac nastavlja širiti mrežu i bilježiti snažan rast prihoda. Ukupni prihodi svih promatranih trgovaca iznosili su 8,41 milijardi eura, što je rast od 8,8 posto u odnosu na 2023. godinu.
Broj prodajnih mjesta dosegnuo je 5.266, a najveći rast bilježe male prodavaonice. Neto prodajna površina narasla je na 1,63 milijuna četvornih metara, pri čemu supermarketi drže primat. Rast trgovine u 2024. iznosio je 8,8 posto, što je nešto manje od rasta u 2023. godini, kada su inflacija i rast cijena hrane snažnije potaknuli prihod.
Među vodećima, Konzum plus ostaje na vrhu s tržišnim udjelom između 20 i 30 posto i 636 prodajnih mjesta. Schwarz grupa (Lidl i Kaufland) zajedno drži od 20 do 30 posto tržišta, dok Studenac s mrežom od 1.411 trgovina prednjači po broju objekata. Iza njih slijede Plodine, Spar, Tommy, KTC, NTL i regionalni lanci poput Trgovine Krk i Ribole.
Top 10 lanaca u 2024. godini izgledao je ovako: Konzum plus, Lidl, Plodine, Spar, Kaufland, Studenac, Tommy, KTC, NTL i Trgovina Krk. Najveći uzlet ostvarili su Studenac i NTL, dok je Plodine dodatno ojačao poziciju u pojedinim županijama. Grad Zagreb potvrđuje dominaciju po prihodima, no značajna povećanja bilježe i Splitsko-dalmatinska te Zagrebačka županija.
Prema strukturi formata trgovina, supermarketi generiraju više od polovice ukupnih prihoda, slijede ih hipermarketi, zatim samoposluge i male prodavaonice koje imaju najveći postotni rast. Online prodaja i dalje ostaje marginalna i zastupljena kod tek sedam trgovaca, a lojalnost kupaca potiču programi vjernosti u 14 lanaca.
Šira slika: Deset godina promjena u hrvatskoj maloprodaji
U posljednjih deset godina hrvatsko maloprodajno tržište doživjelo je značajne promjene koje su oblikovale i ponašanje kupaca i strategije najvećih lanaca.
U razdoblju od 2014. do 2019. došlo je do snažne konsolidacije, međunarodni su lanci učvrstili svoje pozicije, dok su domaći tražili načine da se prilagode i ojačaju svoje regionalne temelje. Lidl je u tom razdoblju ubrzano širio mrežu trgovina i asortiman proizvoda, s naglaskom na povoljnije cijene koje su privukle velik broj kupaca.
Konzum je nakon krize Agrokora stabilizirao poslovanje unutar Fortenova grupe i zadržao status najvećeg lanca u zemlji, oslanjajući se prije svega na široku i ravnomjerno raspoređenu mrežu prodajnih mjesta. Studenac je posljednjih godina doživio snažan rast zahvaljujući preuzimanjima manjih lanaca te širenjem vlastitih kapaciteta i time izgradio najveću mrežu trgovina u Hrvatskoj.
Plodine su ojačale ponudu većih formata na obalnom području, a zatim se postupno širile prema unutrašnjosti, privlačeći kupce povoljnim omjerom cijene i bogate ponude. Tommy je ostao snažno uporište Dalmacije i šire regije, a rast je gradio kombinacijom akvizicija i otvaranjem novih trgovina.
Eurospin se na hrvatskom tržištu pojavio 2020. godine. Do danas je razvio svoju mrežu, iako još uvijek zauzima manji udio od najvećih konkurenata. Digitalizacija je u međuvremenu postupno rasla, a sve veći broj trgovačkih lanaca razvio je online prodajne kanale. Ipak, podaci pokazuju da digitalna prodaja u segmentu prehrane i dalje čini tek manji dio ukupne potrošnje.
Pandemija od 2020. i naknadni inflatorni pritisci snažno su promijenili navike kupaca, pa su logistika, opskrba i osjetljivost na cijene postali presudni faktori. U isto vrijeme održivost je postala važna tema, pa su lanci sve više uvodili bio i eko linije, kao i inicijative za smanjenje plastike u ambalaži.
Potrošači su počeli sve češće birati robne marke samih trgovaca, poznate kao private label, jer nude povoljniji odnos cijene i kvalitete. Danas gotovo svi vodeći lanci imaju dobro razvijene portfelje vlastitih marki. Regionalni trgovci, usprkos akvizicijama, zadržali su snažne pozicije u svojim sredinama i nastavili važnu ulogu u lokalnim zajednicama.
Za prosječnog kupca najveće su promjene bile povezane s cijenama i dostupnošću. Konkurencija je dovela do sve učestalijih akcija i razvoja programa vjernosti, pa se izbor između trgovačkih lanaca sve više temelji na cijeni, pogodnostima i blizini prodajnih mjesta.