U Hrvatskoj proizvođači jagoda i trešanja suočavaju se s ozbiljnim manjkom radne snage, što izravno utječe na pad proizvodnje i smanjenje broja proizvođača.

Udruga zagrebačkih jagodara od 2021. godine bilježi pad broja članova s 55 na 24, dok je broj proizvođača trešanja smanjen s 13 na samo šest. Površine pod nasadima su se prepolovile, a godišnja proizvodnja pala je sa 450 na svega 150 do 180 tona, piše Večernji list.

Zbog manjka berača, proizvođači diljem Hrvatske sve češće se okreću modelu samoberbe, gdje građani sami dolaze brati voće i plaćaju po kilogramu. Na plantaži OPG-a Pustički kod Zagreba, vlasnik Danijel Pustički ističe kako mu trenutačno nedostaje najmanje sedam do osam berača, a hoće li se samoberba pokazati boljim rješenjem, tek će se vidjeti. Iako je interes građana velik, vlasnici upozoravaju da neki samoberbači naprave više štete nego koristi.

Predsjednik Udruge Zagrebačka trešnja Zlatan Kljaković Gašpić također se okreće samoberbi, ali naglašava kako je zbog loših vremenskih uvjeta i izostanka oprašivača šteta na trešnjama u Hrvatskoj i do 70 posto. Iako je dogovorio dolazak osam berača za sedam eura po satu, oni se sljedeći dan nisu pojavili, niti su se javili. "Svakom novom kišom trešnje pucaju, a štete su već premašile 30 tisuća eura", ističe Gašpić.

Kljaković Gašpić upozorava i na administrativne prepreke pri zapošljavanju stranih radnika u Hrvatskoj, dok je u drugim europskim državama taj proces znatno jednostavniji. "Naših ljudi nema, pola mladih je emigriralo, a starijih više nema ili ne mogu raditi", naglašava on. Također, voćari u Hrvatskoj si ne mogu priuštiti skupe robote za berbu, kakvi se koriste u Italiji.

Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, potvrđuje da u voćarstvu u Hrvatskoj nedostaje oko 30 posto radne snage, odnosno do 2000 ljudi u sezoni, a u cijeloj poljoprivredi čak 10.000 radnika. Model samoberbe vidi kao privremeno rješenje, ali upozorava da je to mala utjeha za pad proizvodnje i sve veći uvoz voća, koji je prošle godine dosegnuo 386,3 milijuna eura, što je 10 posto više nego godinu ranije.

Iz Hrvatske voćarske zajednice poručuju kako je nužno ulagati u mehanizaciju, zaštitu od elementarnih nepogoda i navodnjavanje, te osigurati natječaje koji bi voćarima omogućili održivu i dohodovnu proizvodnju. Ministar poljoprivrede i predsjednik Sabora ističu važnost poljoprivrede za nacionalnu sigurnost, no proizvođači se pitaju radi li se dovoljno na rješavanju ovih problema.

"Baš jučer mi je trebalo doći osam berača iz Ruševca, Romi. Bili su dan prije na dogovoru za 7 eura po satu, što je plaća od 1300 eura mjesečno na bazi 182 radna sata. Sutradan se uopće nisu pojavili, niti su se javili." - Zlatan Kljaković Gašpić, predsjednik Udruge Zagrebačka trešnja. "Sa svakom novom kišom zrele trešnje pucaju, što dovodi do ogromnih šteta ako se ne uberu."