Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, radničke mirovine u Hrvatskoj prima oko 1,3 milijuna građana, a prosječan iznos koji su umirovljenici dobili u listopadu iznosio je svega 560 eura.

Iako su posljednjih godina mirovine rasle zbog povećanja plaća i inflacije, većina umirovljenika i dalje živi s primanjima koja ne prate rast životnih troškova, piše portal Mirovina.hr. Više od 660 tisuća ljudi, koji su godinama radili i doprinosili sustavu, sada mjesečno raspolaže s manje od 570 eura.

Prosjek dižu povlaštene mirovine

Portal Mirovina.hr, na temelju podataka HZMO-a navodi da bi prosjek bio viši kada bi se iz izračuna izuzeli korisnici s mirovinskim primanjima temeljenima na međunarodnim ugovorima, koji u prosjeku primaju vrlo male iznose. U tom slučaju prosječna radnička mirovina raste na 636 eura. Međutim, u te izračune ulaze i određene kategorije mirovina prema posebnim propisima, poput saborskih, koje u prosjeku dosežu gotovo 2.400 eura, a u posljednjem mandatu Vlade povećane su za čak 120 posto. Uz njih, prosjek dižu i visoke mirovine akademika, kazališnih djelatnika, vatrogasaca i drugih skupina s posebnim statusom, ukupno njih oko 192 tisuće.

Većina starijih građana jedva spaja kraj s krajem

Najveći broj umirovljenika prima starosne i prijevremene mirovine koje su tek nešto iznad 500 eura, dok invalidske i obiteljske u prosjeku ne prelaze 460 eura. Statistika pokazuje da gotovo pola milijuna umirovljenika prima između 200 i 500 eura, a više od 100 tisuća njih živi s manje od 150 eura mjesečno. Ti iznosi jasno pokazuju duboki jaz između onih koji primaju povlaštene mirovine i onih koji su cijeli radni vijek proveli u realnom sektoru.

Hrvatske mirovine i dalje među najnižima u Europskoj uniji

Unatoč povećanjima u posljednjih nekoliko godina, Hrvatska i dalje spada među zemlje s najnižim mirovinama u Europskoj uniji. Prosječna mirovina pokriva tek dio osnovnih troškova života, a brojni umirovljenici ovise o pomoći djece ili socijalnim dodacima. Usporedbe pokazuju da umirovljenici u Sloveniji ili Austriji imaju i do tri puta veća primanja, iako su troškovi života u Hrvatskoj sve veći.

Rast cijena hrane, stanovanja i komunalnih usluga dodatno je pogodio najranjivije skupine, osobito umirovljenike koji žive sami. Mnogi od njih moraju birati između plaćanja režija i kupnje lijekova. U takvim okolnostima, svako povećanje mirovina, iako pozitivno, ne uspijeva pratiti stvarne troškove života.

Stručnjaci već godinama upozoravaju da je nužna dubinska reforma mirovinskog sustava kako bi se osigurala održivost i dostojanstven život starijih građana. Dok su povlaštene mirovine i dalje znatno iznad prosjeka, većina umirovljenika preživljava s minimalnim iznosima, što stvara sve veći socijalni jaz i dovodi u pitanje pravednost cijelog sustava.