Mirovinski sustav Federacije Bosne i Hercegovine suočava se s ozbiljnom krizom jer većina umirovljenika preživljava s minimalnom mirovinom, dok je broj radnika koji redovito uplaćuju doprinose u stalnom padu.

Prema službenim podacima, čak 62 posto umirovljenika prima najnižu mirovinu koja u 2025. godini iznosi oko 599 konvertibilnih maraka ili približno 306 eura, što je iznos s kojim je gotovo nemoguće pokriti osnovne životne potrebe u današnjim ekonomskim uvjetima, piše Moje Vrijeme.

Preopterećenje sustava jasno pokazuje omjer od samo 1,2 radnika na jednog umirovljenika, dok je održivost zajamčena tek sa dvostruko većim brojem radnika na jednog korisnika. Ovakva situacija prijeti stabilnosti cijelog mirovinskog fonda koji trenutačno isplaćuje mirovine za više od 458 tisuća građana Federacije BiH, a rashodi za te potrebe već čine gotovo polovicu federalnog proračuna.

Posebno problematično je što isti iznos minimalne mirovine primaju građani s 15 godina radnog staža i oni s čak 40 godina staža, što izaziva opravdani revolt među dugogodišnjim uplatiteljima doprinosa. Sve više glasova iz stručne i umirovljeničke javnosti traži uvođenje diferencirane najniže mirovine prema godinama staža, što je model koji na primjer već funkcionira u susjednoj Republici Srpskoj. Tamo su minimalne mirovine jasno definirane prema duljini radnog staža te primjerice za 40 godina staža iznose osjetno više nego za minimalni zakonski uvjet.

Vlada Federacije BiH svjesna je hitnosti reformi pa je predložila novu formulu za usklađivanje mirovina koja bi uvela kombinaciju rasta plaća i cijena, u omjeru 60:40, kako bi se onemogućile nerealne izvanredne korekcije pod političkim pritiscima. Također se najavljuje i mogućnost dobrovoljnog osiguranja kao mjera koja bi olakšala situaciju onima koji nisu uspjeli skupiti puni staž, a nisu ostvarili dovoljnu socijalnu sigurnost.

Budući da je bruto domaći proizvod trenutno nedovoljno reprezentativan pokazatelj stvarne kupovne moći i životnog standarda starijih građana, udruge umirovljenika traže redefiniranje proračunskih prioriteta kao i zakonske izmjene koje bi omogućile automatsko usklađivanje mirovina uz rast plaća u javnom sektoru. Oporba s druge strane optužuje vlast za nebrigu prema najstarijim građanima podsjećajući kako je dug prema MIO fondu i dalje ogroman, iznosi više od 160 milijuna eura, te upozoravaju da bi, bez žurnog nalaženja rješenja, cijeli mirovinski sustav mogao vrlo skoro doći na rub kolapsa.

Zanimljivo je primijetiti da je, iako je minimalna mirovina u BiH danas veća nego prije nekoliko godina, realna vrijednost tih primanja pala zbog visoke inflacije, a povećanja su tek nominalna. U Hrvatskoj je prosječna mirovina, primjerice, više nego dvostruko veća, a omjer radnika i umirovljenika još uvijek nešto povoljniji. No, i u Hrvatskoj se ključno pitanje pravednosti obračuna staža i održivosti sustava sve češće ističe u javnim raspravama, što pokazuje kako je problem održivosti mirovinskih sustava zajednički cijeloj regiji.

S obzirom na trenutačne demografske pokazatelje i pad broja zaposlenih, bez odlučnih strukturalnih promjena Federacija BiH bi se uskoro mogla naći u poziciji da svaka generacija umirovljenika može očekivati sve nižu razinu zaštite. Ova situacija zahtijeva brzo i promišljeno političko djelovanje te otvaranje dijaloga između Vlade i predstavnika umirovljenika, na dobrobit sadašnjih i budućih generacija.