Slovenija je pravo na uporabu gotovine unijela u Ustav prije više od 10 mjeseci, ali detaljni zakon još je u pripremi.

Ustavna zaštita već vrijedi, dok se o iznimkama za trgovce i novim kaznama još raspravlja. Prema službenom slovenskom Uradnom listu, nova ustavna odredba na snagu je stupila početkom prosinca 2025., kada je proglašena u parlamentu.

Još nema službenog zakona

'Svatko ima, u skladu sa zakonom, pravo na uporabu gotovine u bankovnom poslovanju i drugim oblicima pravnog prometa', glasi članak 74.a u hrvatskom prijevodu.

Plaćanje novčanicama i kovanicama tako je dobilo zaštitu u najvišem pravnom aktu države. No ta rečenica ne određuje sve obveze trgovaca i banaka, nego njihovu razradu prepušta zakonu. Ustavna izmjena nije odredila rok za donošenje službenog zakona.

Slovenija pritom nije prva članica EU-a koja je ustavno zaštitila gotovinu, Slovačka je to učinila 2023.

Račun od 3 eura, novčanica od 200

Prema slovenskom prijedlogu zakona, trgovac bi mogao odbiti novčanicu od najmanje 100 eura ako je očito nerazmjerna računu, primjerice 200 eura za kupnju od 3 eura.

Iznimka bi vrijedila i kada prodavatelj nema dovoljno novca za povrat ili bi prihvaćanjem uplate ostao bez sitniša za redovno poslovanje. Kupac i prodavatelj mogli bi unaprijed dogovoriti drugi način plaćanja, ali natpis 'Ne primamo gotovinu' ne bi se smatrao takvim dogovorom.

Predviđena je i iznimka za internetsku prodaju, osim na prodajnim mjestima koja omogućuju osobno preuzimanje i plaćanje, te iznimke uređene drugim zakonima.

Kazne do 25.000 eura tek se predlažu

Za kršenje obveze prihvaćanja gotovine predložene su kazne od 2.000 do 25.000 eura za pravne osobe, odnosno 750 do 2.500 eura za samostalne poduzetnike i osobe koje samostalno obavljaju djelatnost. To su iznosi iz prijedloga, a ne kazne koje već vrijede na temelju novog zakona.

Razgovori se vode s bankama, trgovcima i predstavnicima potrošača, a datum donošenja zakona još nije poznat.

Kako bi Hrvatska mogla zaštititi gotovinu Ustavom?

Takvu promjenu mogu predložiti Vlada, predsjednik Republike ili najmanje petina saborskih zastupnika. Vlada o tome ne može odlučiti sama. Za prihvaćanje promjene u Saboru potrebna je podrška dvije trećine svih zastupnika, a Sabor zatim promjenu proglašava.

Mogu li odlučiti građani?

Da, putem referenduma. Sabor ga može raspisati, a građani ga mogu zatražiti ako u najviše 15 dana prikupe potpise najmanje 10 % ukupnog broja birača u Hrvatskoj. Sabor može zatražiti da Ustavni sud provjeri je li referendumsko pitanje u skladu s Ustavom.

Na referendumu odlučuje većina birača koji izađu na glasovanje. Ako građani prihvate predloženu ustavnu promjenu, za nju nije potrebno dodatno odobrenje Sabora.

Što bi se promijenilo na blagajni?

Kad bi Hrvatska preuzela slovenski model, trebalo bi razraditi obveze trgovaca i banaka, dopuštene iznimke, nadzor i kazne, uz poštovanje pravila EU-a o euru. Za građane bi najvažnije bilo vrlo konkretno, što sve mogu platiti gotovinom, gdje mogu podići novac i kome se mogu obratiti ako im trgovac bez opravdanja odbije novčanice.