Fotografija je ilustrativnog karaktera.

Brojke o siromaštvu starijih u Sloveniji ozbiljno zabrinjavaju jer se čak 54,3 posto osoba starijih od 65 godina koje žive same nalazi ispod praga rizika od siromaštva, dok je prosjek Europske unije 26,8 posto.

Hrvatska stoji još gore jer je u istoj situaciji čak 64,4 posto samih starijih osoba. Pokazuju to najnoviji usporedivi podaci Eurostata, koje je analizirao slovenski portal svet24.si.

Koliko stariji stvarno mogu kupiti?

Visina mirovine ili drugog prihoda sama po sebi ne otkriva koliko dobro netko živi. Eurostat zato u izračun uključuje razlike u cijenama između država te promatra koliko se hrane, energije, stanovanja i drugih stvari može kupiti raspoloživim prihodom. Jednostavno rečeno, ne uspoređuje se samo koliko novca stariji dobivaju, nego koliko taj novac stvarno vrijedi u njihovoj zemlji.

Kada se godišnji rezultati preračunaju na mjesece, kupovna moć tipične osobe starije od 65 godina iznosi oko 2.554 usporedive jedinice u Austriji, 1.913 u Njemačkoj i 1.741 u Europskoj uniji. Slovenija je na 1.482, Hrvatska na 1.162, a Srbija na samo 816. To nisu iznosi mirovina u eurima, nego vrijednosti prilagođene cijenama u svakoj državi.

Slovenija je po kupovnoj moći starijih zauzela 17. mjesto među 30 promatranih država, dok je Austrija treća, a Njemačka također znatno ispred Slovenije i nalazi se na 7. mjestu. Hrvatska je osjetno ispod Slovenije i zauzela je 21. mjesto, dok je Srbija na 29. mjestu i time se nalazi pri samom dnu ljestvice.

To znači da niže cijene u Hrvatskoj i Srbiji ipak nisu dovoljne da nadoknade znatno manje prihode starijih.

Najteže je onima koji žive sami

Najozbiljniji problem vidi se među starijima koji sami plaćaju stanovanje, režije, hranu i sve ostale troškove. U Hrvatskoj je ispod nacionalnog praga rizika od siromaštva 64,4 posto takvih osoba, u Sloveniji 54,3 posto, Srbiji 40,2 posto, Njemačkoj 30 posto, a Austriji 25 posto. Prosjek Europske unije iznosi 26,8 posto, što pokazuje koliko Hrvatska i Slovenija odskaču u negativnom smislu.

Važno je razumjeti da prag rizika od siromaštva nije isti iznos u svim državama. Postavlja se na 60 posto srednjeg dohotka u svakoj zemlji pa osoba koja je siromašna prema hrvatskim mjerilima nema nužno isti životni standard kao siromašna osoba u Austriji. Ova brojka prije svega pokazuje koliko stariji zaostaju za uobičajenim prihodima u vlastitoj zemlji.

U Sloveniji je ispod praga rizika od siromaštva svaki četvrti umirovljenik, dok je prosjek EU 15 posto. Istodobno je teško materijalno uskraćeno 2,9 posto slovenskih starijih, manje od europskog prosjeka od 4,9 posto. Dio objašnjenja leži u tome što mnogi žive u vlastitim i otplaćenim nekretninama pa, unatoč niskim prihodima, ne moraju izdvajati velik dio novca za najamninu.

Hrvatska slika još je neugodnija

svet24.si zaključuje da slovenski problem nije samo slabija kupovna moć starijih od europskog prosjeka, nego velika razlika između onih koji još mogu pristojno živjeti i ljudi na dnu ljestvice prihoda. Hrvatski podaci otkrivaju još težu sliku jer stariji imaju manju kupovnu moć nego u Sloveniji, a gotovo dvije trećine onih koji žive sami nalazi se ispod praga rizika od siromaštva. Iza prosječnih brojki tako se krije velik broj ljudi kojima jedan neplanirani račun može ozbiljno ugroziti cijeli mjesečni proračun.