23.06.2025.
Prema najnovijem izdanju Global Peace Indexa (GPI) za 2025. godinu, Hrvatska je zauzela 19. mjesto, a Slovenija 9. mjesto među ukupno 163 analizirane države, čime obje zemlje potvrđuju status najmirnijih i najsigurnijih država u regiji.
Izvješće, koje izdaje Institut za ekonomiju i mir (Institute for Economics & Peace), predstavlja najopsežnije svjetsko mjerenje sigurnosti i stabilnosti, temeljem 23 indikatora koji pokrivaju razinu društvene sigurnosti, prisutnost sukoba i stupanj militarizacije.
Pozicija Hrvatske: Rezultat kontinuirane stabilnosti
Hrvatska je zadržala visoku poziciju zahvaljujući niskoj stopi kriminaliteta, političkoj stabilnosti, minimalnoj uključenosti u međunarodne sukobe te umjerenim vojnim izdacima. Posebno su pozitivno ocijenjeni percepcija kriminaliteta i utjecaj terorizma, uz nastavak trenda poboljšanja. U segmentu „društvene sigurnosti i sigurnosti građana“ Hrvatska se nalazi u gornjem dijelu ljestvice, što uključuje nisku stopu nasilnih incidenata, nisku stopu zatvaranja te stabilne međuetničke i političke odnose.
Najmirnije zemlje svijeta prema GPI 2025
Na vrhu ljestvice i dalje je Island, koji od 2008. drži status najsigurnije zemlje na svijetu. Slijede Irska, Novi Zeland, Austrija i Švicarska. Prvih dvadeset zemalja prema GPI 2025 su:
Popis ostalih zemalja možete pronaći na linku.
Slovenija kao regionalni lider
Slovenija je najviše rangirana zemlja srednje i jugoistočne Europe, na 9. mjestu globalne ljestvice. Ovaj rezultat temelji se na niskoj stopi nasilnog kriminala, učinkovitosti institucija, visokom povjerenju u vlast i javne službe te političkoj stabilnosti. Slovenija također bilježi dobre ocjene u domenu militarizacije, zahvaljujući niskim vojnim izdacima i odsustvu međunarodnih vojnih angažmana.
Pozicije ostalih zemalja iz regije
Zašto su Srbija, BiH i Kosovo znatno niže?
Unatoč geografskoj blizini, Srbija (64. mjesto), Bosna i Hercegovina (59. mjesto) i Kosovo (63. mjesto) bilježe znatno lošije rezultate. Razlozi uključuju političku polarizaciju, niže povjerenje u institucije, međuetničke napetosti, povremene sigurnosne incidente i političku nestabilnost. Prisutnost međunarodnih vojnih kontingenata, neraščišćeni teritorijalni sporovi i slabija učinkovitost pravosuđa dodatno pogoršavaju percepciju sigurnosti. Kosovo se i dalje suočava s izazovima međunarodnog priznanja i napetostima na sjeveru, dok u BiH dugotrajna institucionalna disfunkcija i retorika podjela negativno utječu na percepciju mira. Srbija, iako stabilnija, suočena je s vanjskopolitičkim balansiranjem i unutarnjim političkim tenzijama.