Slovenija priprema osjetno stroža pravila za boravak stranaca, spajanje obitelji i dobivanje stalnog boravka.

Promjene bi najviše pogodile državljane država koje nisu članice Europske unije, posebno radnike koji u Sloveniji planiraju dugoročni život. Prema službenom prijedlogu Ministarstva za unutarnje poslove i javnu upravu, među glavnim izmjenama su dulje čekanje na spajanje obitelji, viši financijski uvjeti i strože poznavanje slovenskog jezika.

Važno je naglasiti da nova pravila još nisu na snazi. Prijedlog je 20. kolovoza upućen u međuresorno usklađivanje te još mora proći Vladu i slovenski parlament, pa se njegov sadržaj tijekom postupka može mijenjati.

Obitelj bi čekala tri godine

Prema sadašnjem pravilu, stranac na kojeg se primjenjuje opći rok može zatražiti spajanje obitelji nakon jedne godine zakonitog boravka u Sloveniji. Novim prijedlogom taj bi se rok produljio na tri godine. Isti uvjet uveo bi se i osobama sa supsidijarnom zaštitom, dok bi određene skupine stranaca i dalje imale posebne iznimke.

Promjene bi mogle posebno osjetiti državljani zemalja jugoistočne Europe, odnosno Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Albanije. To se odnosi na osobe koje nemaju i državljanstvo neke članice Europske unije. Zbog duljeg razdvajanja obitelji, viših troškova i strožih jezičnih uvjeta, ovakvo pooštravanje vjerojatno se neće svidjeti ni građanima ni vlastima tih zemalja.

Dvaput više novca i viša razina jezika

Znatno bi se povećao i iznos kojim stranac mora dokazati da se može uzdržavati. Sadašnji prag od 507,43 eura mjesečno porastao bi na 1.014,86 eura. Kod spajanja obitelji potreban iznos i dalje bi se računao prema broju i dobi članova kućanstva, ali bi polazišna vrijednost bila dvostruko veća nego sada.

Za produljenje privremenog boravka odraslom članu obitelji tražilo bi se znanje slovenskog jezika na razini A2, umjesto dosadašnje jednostavnije razine. Za stalni boravak više ne bi bio dovoljan A2, nego bi se tražila razina B1. Jednostavno rečeno, A2 podrazumijeva osnovno snalaženje u svakodnevnim situacijama, dok B1 zahtijeva samostalnije razumijevanje i razgovor na slovenskom jeziku.

Tečajevi više ne bi bili potpuno besplatni

Država više ne bi u cijelosti plaćala programe učenja slovenskog jezika. Pokrivala bi 60 posto cijene, dok bi stranac morao platiti preostalih 40 posto. Prema izračunu iz prijedloga, tečaj od 180 sati mogao bi polaznika stajati od približno 238 do 293 eura, ovisno o programu, mjestu održavanja i broju polaznika, a ukinulo bi se i pravo na prvo besplatno polaganje ispita.

Nisu sve izmjene nepovoljne za strane radnike. Zahtjev za promjenu poslodavca podnosio bi se izravno slovenskom Zavodu za zapošljavanje, što bi trebalo skratiti postupak, a jedinstvena radna i boravišna dozvola ne bi se odmah ukidala nakon gubitka posla.

Dopušteno razdoblje nezaposlenosti bilo bi tri mjeseca, odnosno do šest mjeseci za one koji dozvolu imaju najmanje dvije godine, uz ispunjavanje dodatnih uvjeta. Ako prijedlog bude usvojen, zakon bi stupio na snagu petnaestog dana nakon objave, dok bi se pojedine mjere počele primjenjivati nakon tri, šest ili dvanaest mjeseci.