Vlada Republike Hrvatske uputila je u saborsku proceduru izmjene Zakona o strancima koje donose korjenite promjene u sustav zapošljavanja i boravka državljana trećih zemalja.

Ključna novost je uvođenje obveznog učenja hrvatskog jezika i polaganja ispita na razini A1.1 što postaje preduvjet za produljenje radne dozvole nakon prve godine boravka, piše DNEVNIK.hr.

Iako radnici iz BiH i Srbije zbog sličnosti jezika vjerojatno neće imati problema s polaganjem ispita razine A1.1, oni će i dalje zakonski morati ispuniti taj uvjet za produljenje dozvole nakon godinu dana boravka.

Ove izmjene usklađuju se s europskim direktivama i Paktom o azilu te uvode strože mehanizme kontrole na granicama uz istovremeno osiguravanje zaštite temeljnih prava svih radnika.

Novim zakonskim okvirom pokušava se odgovoriti na potrebe tržišta rada uz značajno administrativno rasterećenje ali i uvođenje reda među poslodavce. Tvrtke koje krše propise završit će na takozvanim crnim listama i izgubiti pravo na zapošljavanje stranaca na godinu dana dok se financijski uvjeti za uvoz radne snage značajno podižu.

Pravne osobe morat će dokazati godišnji priljev od najmanje 100.000 eura a fizičke osobe 40.000 eura dok će pozitivan odgovor za zapošljavanje dobiti samo oni koji imaju barem deset posto domaćih zaposlenika na puno radno vrijeme.

Radnicima se istovremeno olakšava promjena poslodavca nakon šest mjeseci rada bez potrebe za izdavanjem nove dozvole što bi trebalo povećati njihovu mobilnost i zaštitu od izrabljivanja. Ipak radnici s dozvolama za deficitarna zanimanja bit će ograničeni na rad unutar onih policijskih uprava u kojima je to zanimanje doista i prepoznato kao deficitarno.

Sve obveze obavještavanja o prestanku ugovora o radu prelaze na poslodavca putem sustava eGrađani a strani radnik gubi dozvolu ako odbije posao koji mu ponudi Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Rekordan broj dozvola i dominacija građevinskog sektora

Statistički podaci za cijelu 2025. godinu potvrđuju da je potražnja za stranom radnom snagom dosegla povijesni maksimum s ukupno 170.723 izdane dozvole za boravak i rad. Najveći broj dozvola izdan je u sektorima turizma i ugostiteljstva gdje je zabilježeno 52.858 odobrenja te u graditeljstvu s 52.776 izdanih dokumenata. Od ukupne brojke više od 80.000 dozvola odnosilo se na potpuno novo zapošljavanje dok su produljenja obuhvatila 70.275 radnika.

Promjena strukture radne snage i regionalni pritisak

Kada je riječ o nacionalnosti i dalje prednjače radnici iz Bosne i Hercegovine s 32.225 dozvola dok su se na drugo mjesto probili državljani Nepala s 31.708 odobrenja. Slijede radnici iz Srbije te Filipina i Indije što jasno pokazuje diverzifikaciju bazena radne snage. Regionalno gledano najveći teret administracije i dalje nosi Policijska uprava zagrebačka s preko 43.000 izdanih dozvola što čini značajan dio ukupnog broja na razini cijele zemlje.

Početak integracije

Ove promjene jasno signaliziraju da Hrvatska više ne može funkcionirati bez strane radne snage ali i da se vrijeme nekontroliranog uvoza rada bez integracijskih uvjeta bliži kraju. Uvođenje jezičnog praga i stroža kontrola poslodavaca nužni su koraci prema uređenijem tržištu rada na kojem kvantiteta više neće biti jedino mjerilo uspjeha. Budućnost gospodarske stabilnosti ovisit će o tome koliko će ovi novi propisi biti učinkoviti u praksi te hoće li država moći osigurati infrastrukturu za učenje jezika radnicima o kojima njezino gospodarstvo sada ovisi.