Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je cjelovito statističko izvješće o izdanim dozvolama za boravak i rad stranaca tijekom 2025. godine.

Brojke potvrđuju nastavak trenda snažnog oslanjanja domaćeg gospodarstva na inozemnu radnu snagu uz jednu povijesnu promjenu u samoj strukturi radnika. Naime, po prvi puta su državljani Nepala brojčano nadmašili radnike iz susjedne Srbije, čime se značajno mijenja demografska slika zaposlenih u ključnim sektorima.

Tektonske promjene u poretku zemalja podrijetla

Dugo vremena su bazen radne snage za hrvatske poslodavce primarno činile susjedne zemlje, no 2025. godina donijela je jasan zaokret prema azijskom tržištu. Iako su državljani Bosne i Hercegovine i dalje na prvom mjestu s ukupno 32.225 izdanih dozvola, najveće iznenađenje predstavlja drugo mjesto na kojem se sada nalazi Nepal.

Tijekom protekle godine izdano je čak 31.708 dozvola za radnike iz Nepala, dok su državljani Srbije pali na treće mjesto s 24.278 dozvola. Ovakav razvoj događaja sugerira da se domaće tržište sve više okreće udaljenim destinacijama, što je vidljivo i kroz visoko pozicioniranje Filipina te Indije, koji zajedno broje preko 33.000 radnika na domaćem terenu.

Između percepcije i stvarnosti

Iako se u javnosti povremeno osjeća netrpeljivost ili strah da strani radnici 'preuzimaju' poslove domaćem stanovništvu, statistika nudi bitno drugačiju sliku. Realnost na terenu pokazuje da strani državljani zapravo popunjavaju praznine u sektorima u kojima kronično nedostaje domaće radne snage. Najveći broj dozvola izdan je u turizmu i ugostiteljstvu (52.858) te graditeljstvu (52.776).

Riječ je o granama u kojima domaći radnici često ne žele raditi zbog prirode posla, smjenskog rada ili specifičnih uvjeta, pa su strani radnici postali ključan faktor koji sprječava zatvaranje restorana ili obustavu gradilišta. Bez 24.479 radnika u industriji i 13.039 u prometu i vezama, mnogi svakodnevni servisi na koje su građani navikli bili bi dovedeni u pitanje.

Ipak, brza transformacija tržišta donijela je i nove izazove koji izravno utječu na svakodnevicu građana. Sve su češće situacije u kojima kupci u trgovinama ili pekarama ostaju zatečeni jer im se djelatnici obraćaju isključivo na engleskom jeziku. Za mnoge, osobito starije sugrađane, nemogućnost komunikacije na materinjem jeziku u vlastitoj zemlji izaziva osjećaj nelagode i nezadovoljstva.

Ovdje se postavlja ključno pitanje, tko je zakazao u procesu integracije? Dok su poslodavci požurili s uvozom radne snage kako bi održali poslovanje, čini se da je sustavno učenje hrvatskog jezika ostalo u drugom planu. Je li se previše oslanjalo na pretpostavku da će se radnici sami snaći ili je izostala jasna regulativa koja bi obvezala na barem osnovno poznavanje jezika prije stupanja u izravan kontakt s kupcima? Ovakvi propusti potiču osjećaj netrpeljivosti koji bi se mogao izbjeći jasnijim pravilima i organiziranim tečajevima jezika.

Što dozvole znače u praksi?

Kada govorimo o ukupnoj brojci od 170.723 izdane dozvole, važno je pojasniti što ti podaci zapravo predstavljaju laičkim rječnikom. Svaka izdana dozvola ne znači nužno dolazak potpuno nove osobe u Hrvatsku. Statistika MUP-a dijeli ove papire u tri ključne kategorije kako bi se dobila stvarna slika o kretanju ljudi.

Prva kategorija je novo zapošljavanje, koje obuhvaća 80.365 osoba koje su tijekom 2025. godine prvi put počele raditi kod nas. Druga kategorija su produljenja dozvola, što je izrazito važan podatak jer pokazuje da je 70.275 stranih radnika odlučilo ostati u Hrvatskoj i nastaviti raditi kod istog ili novog poslodavca nakon što im je stara dozvola istekla. Treća, najmanja skupina, odnosi se na sezonske radnike kojih je bilo 20.083, a koji su tu boravili privremeno, najčešće tijekom ljetnih mjeseci u jeku turističke sezone.

Turizam i graditeljstvo kao glavni pokretači

Gospodarske grane koje doslovno počivaju na leđima stranih radnika i dalje su turizam te graditeljstvo. Sektor ugostiteljstva i turizma prednjači s 52.858 izdanih dozvola, što je logična posljedica manjka domaćeg kadra u kuhinjama i hotelima. Gotovo identičan pritisak bilježi i graditeljstvo s 52.776 dozvola, bez kojih bi realizacija infrastrukturnih i privatnih projekata bila praktički nemoguća. Osim njih, značajan broj stranaca pronašao je svoje mjesto u industriji, prometu te trgovini, što potvrđuje da se potreba za radnom snagom proširila na gotovo sve pore društva.

Regionalna raspodjela i dominacija glavnoga grada

Promatrajući kartu Hrvatske kroz rad policijskih uprava, vidljivo je da je pritisak najjači u najvećim urbanim i turističkim središtima. Apsolutni rekorder je Zagreb, gdje je preko Policijske uprave zagrebačke izdano više od 43.000 dozvola. Uz bok metropoli stoje jake turističke regije poput Istarske te Splitsko dalmatinske županije, koje su svaka generirale po više desetaka tisuća radnih papira kako bi uspješno odradile gospodarsku godinu.

Nova realnost hrvatske svakodnevice

Činjenica da su radnici iz Nepala po brojnosti pretekli one iz Srbije zoran je dokaz da se proces globalizacije na hrvatskom tržištu rada ubrzava. Iako su promjene ponekad izazovne za lokalnu zajednicu, važno je razumjeti da ti ljudi obavljaju poslove koji održavaju stabilnost našeg turizma, infrastrukture i opskrbe.

Hrvatska je postala destinacija u kojoj tisuće ljudi iz udaljenih kultura vide priliku za dostojanstven rad, a njihova prisutnost više nije privremeni trend, već nužnost za funkcioniranje modernog hrvatskog društva.

Ipak, za uspješan suživot bit će potrebno više od same radne dozvole, nužno je osigurati da jezik i kultura ne postanu zidovi, već mostovi između domaćeg stanovništva i onih koji su ovdje došli potražiti bolju budućnost.