Kako prenosi HRT u emisiji Studio 4, Hrvatska se priprema za značajno zaoštravanje borbe protiv rada na crno.

Državni tajnik Ivan Vidiš potvrdio je da se trenutno na takozvanoj crnoj listi nalazi 670 poslodavaca koji će biti pod posebnim povećalom nadležnih službi u narednom periodu. Prema podacima iznesenim na HRT-u, u razdoblju od početka 2023. godine do kraja 2025. godine poslodavcima je naloženo plaćanje više od 5 milijuna eura u proračun, dok je do sada dobrovoljno uplaćeno 3.4 milijuna eura. Digitalizacija sustava omogućila je učinkovito povezivanje Porezne uprave, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te Državnog inspektorata, što nadležnima daje jasan uvid u nepravilnosti koje su ranije prolazile ispod radara.

Nove zakonske izmjene i visoke novčane sankcije

Izmjene Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada trebale bi stupiti na snagu sredinom lipnja te donose znatno strože kaznene odredbe za sve prekršitelje. U razgovoru za HRT, Vidiš je istaknuo da kazne za recidiviste, odnosno one koji u roku od 3 godine tri puta ponove prekršaj, dosežu iznos od 8.000 eura. Iako zakon ostavlja određeni prostor za one kojima je to prvi prekršaj, primarni je cilj eliminirati praksu rada bez prijave na osiguranje i isplate plaća na ruke. Državni tajnik je u emisiji Studio 4 naglasio da rad bez radne dozvole predstavlja ozbiljan sigurnosni i društveni rizik jer zaobilazi provjere kvalifikacija, zdravstvenog stanja i kaznene evidencije radnika, što ugrožava cjelokupnu zajednicu.

Udar na nelojalnu konkurenciju i zaštita prava radnika

Ministarstvo rada ovim mjerama nastoji zaštititi poštene poduzetnike koji uredno podmiruju svoje obveze prema državi i radnicima. Trenutna situacija na tržištu stvara nelojalnu konkurenciju, što izravno šteti poslovanju onih koji u potpunosti poštuju zakon. Kako je pojašnjeno u emisiji Studio 4, niska implicitna stopa oporezivanja rada u Hrvatskoj ne opravdava izbjegavanje davanja iz kojih se financiraju zdravstvo, obrazovanje i mirovinski sustav. Radnici koji pristaju na rad na crno često postaju svjesni razmjera štete tek pri odlasku u mirovinu, kada shvate da su zbog neplaćenih doprinosa njihova primanja nedostatna za dostojanstven život u starosti.

Restrikcije za poslodavce na crnim listama

Osim izravnih novčanih kazni, poslodavci koji se nađu na crnoj listi suočit će se s ozbiljnim operativnim ograničenjima koja mogu ugroziti njihovo daljnje poslovanje. Prema navodima iz Studija 4, tvrtke s popisa prijestupnika automatski gube pravo na uvoz strane radne snage, što je u uvjetima kroničnog nedostatka radnika na domaćem tržištu izrazito teška sankcija. Također, takvi poslodavci više neće moći koristiti mjere aktivne politike zapošljavanja niti bilo kakve državne potpore i subvencije. Državni inspektorat znatno je ubrzao procedure donošenja rješenja, čime se šalje jasna poruka da se kršenje radničkih prava i izbjegavanje zakonskih obveza više neće tolerirati u hrvatskom gospodarstvu.

Najavljene zakonske promjene i pojačani nadzor ne treba promatrati isključivo kroz prizmu represije, već kao nužan korak prema dugoročnoj stabilizaciji tržišta rada. Uvođenjem reda u sustav osigurava se pravednija tržišna utakmica u kojoj uspjeh ovisi o kvaliteti rada i konkurentnosti, a ne o vještini izbjegavanja poreznih obveza. Dosljedna primjena novih pravila i učinkovit nadzor nad prokazanim tvrtkama pokazat će je li država doista spremna trajno iskorijeniti rad na crno. Konačni cilj ovih promjena ostaje stvaranje okruženja u kojem će sigurnost radnika i transparentnost poslovanja biti temelj gospodarskog rasta, čime se dugoročno osigurava stabilnost cijelog društva.