Hrvatska narodna banka objavila je najnovije makroekonomske projekcije koje ukazuju na značajne promjene u gospodarskoj slici zemlje.

Dok je početak 2026. godine obećavao stabilnost, zaoštravanje sukoba na Bliskom istoku tijekom ožujka natjeralo je analitičare središnje banke na izradu znatno opreznijih predviđanja. Prema najcrnjem scenariju koji HNB predviđa, građani bi se mogli suočiti s inflacijom od čak 7 posto, što bi predstavljalo snažan udarac na kupovnu moć i standard života, piše N1.

Sukob na Bliskom istoku kao glavni pokretač krize

Glavni razlog za ovakvu reviziju procjena leži u nesigurnosti na globalnom tržištu energenata. Središnja banka objašnjava da su nade u brzi oporavak zamijenjene strahom od dugotrajnih poremećaja. Ako se ratni sukobi nastave ili prošire, cijene nafte i plina mogle bi dosegnuti razine koje nismo vidjeli godinama. Za običnog čovjeka to ne znači samo skuplje gorivo na benzinskim postajama, već lančanu reakciju poskupljenja svega ostaloga, od dostave paketa do cijene kruha u pekarnici.

HNB u svom izvješću koristi pojam realni BDP, što laički rečeno predstavlja ukupnu vrijednost svih proizvoda i usluga koje jedna država proizvede. Kada taj broj raste, gospodarstvo je zdravo. Međutim, HNB sada predviđa usporavanje tog rasta na 2,5 posto u osnovnom scenariju, dok bi u onom najnepovoljnijem taj rast mogao pasti na svega 1,8 posto. To znači da će se gospodarstvo i dalje razvijati, ali znatno sporije nego što se ranije planiralo.

Što točno znači inflacija od 7 posto?

Mnogi se pitaju što u praksi znači podatak o inflaciji od 7 posto. Najjednostavnije rečeno, to znači da će novac koji imate u novčaniku vrijediti manje. Ako ste prošle godine za određenu košaricu namirnica izdvajali 100 eura, uz ovakvu inflaciju ista ta košarica koštat će vas 107 eura. Iako se postotak ne čini golemim, na razini cijele godine i svih životnih troškova, to je razlika koja se itekako osjeti u kućnom budžetu.

Središnja banka upozorava da bi cijena sirove nafte mogla skočiti na nevjerojatnih 150 dolara po barelu u najgorem slučaju. Budući da je Hrvatska zemlja koja uvozi gotovo svu naftu i plin, takav skok izravno se prelijeva na troškove proizvodnje i prijevoza. Kada tvornica plaća skuplju energiju da bi proizvela jogurt, taj jogurt na kraju mora biti skuplji na polici trgovine kako bi tvrtka opstala.

Tržište rada i sudbina vaših plaća

Zanimljivo je promatrati što se događa s našim primanjima u ovakvim okolnostima. HNB navodi da će nominalne plaće, dakle onaj iznos koji vidite na svom ugovoru o radu, vjerojatno i dalje rasti. Ipak, postoji kvaka koju ekonomisti nazivaju pad realnih plaća. To se događa kada cijene u trgovinama rastu brže nego što raste vaša plaća. Rezultat je da unatoč tome što možda dobijete povišicu, na kraju mjeseca možete kupiti manje stvari nego prije godinu dana.

Također se predviđa da će se rast zapošljavanja usporiti. Nakon razdoblja u kojem je bilo vrlo lako pronaći posao, tržište bi se moglo malo ohladiti. Ipak, zbog kroničnog manjka radne snage, stručnjaci ne očekuju veliku nezaposlenost, već se predviđa da će gospodarstvo i dalje ovisiti o radu umirovljenika i stranih radnika kako bi sustav nastavio funkcionirati.

Turizam kao mač s dvije oštrice

Hrvatski turizam, koji je kralježnica našeg gospodarstva, nalazi se u specifičnoj situaciji. S jedne strane, nemiri u Aziji i udaljenim destinacijama mogli bi natjerati europske turiste da potraže sigurnost na hrvatskoj obali, što je dobra vijest za iznajmljivače i ugostitelje. S druge strane, visoke cijene energenata čine putovanja skupljima, a opća nesigurnost u svijetu često ljude natjera da štede i odgađaju godišnje odmore.

Dodatan problem je i slabljenje cjenovne konkurentnosti. Ako Hrvatska postane preskupa u usporedbi s drugim mediteranskim zemljama, mogli bismo vidjeti manji broj gostiju nego što smo navikli. To bi stvorilo dodatni pritisak na državnu blagajnu koja se uvelike puni upravo od turističke potrošnje tijekom ljetnih mjeseci.

Izvješće Hrvatske narodne banke nije razlog za paniku, ali jest za ozbiljan oprez. Dok se osnovni scenarij još uvijek drži umjerenih brojki, postojanje plana za inflaciju od 7 posto jasno pokazuje koliko je situacija na svjetskoj sceni krhka. Građani će u narednom razdoblju morati pažljivije upravljati svojim financijama, dok će država biti pred velikim izazovom kako ublažiti udar poskupljenja na najugroženije slojeve društva.

Jedina svijetla točka u ovim projekcijama je nada da će se situacija smiriti do 2027. godine, kada HNB predviđa povratak inflacije na prihvatljivijih 2,8 posto. Do tada, stabilnost hrvatskog novčanika ovisit će prvenstveno o cijeni nafte na svjetskim burzama i političkoj stabilnosti daleko izvan naših granica.