Prema podacima Eurostata za 2024. godinu, skoro svaki treći građanin Hrvatske živi u pretrpanim kvadratima.

Iako se na razini EU bilježi blagi trend poboljšanja, Hrvatska se i dalje nalazi u neslavnom društvu 5 država s najvišom stopom pretrpanosti kućanstava. Dok prosječan stanovnik Unije sve češće uživa u adekvatnom životnom prostoru, podaci pokazuju da značajan dio hrvatske populacije još uvijek dijeli ograničenu kvadraturu s prevelikim brojem ukućana.

Prema službenim statistikama, udio osoba koje žive u pretrpanim stambenim uvjetima na razini Europske unije pao je na 16,9 %, što je primjetan napredak u odnosu na stanje od prije 10 kada je ta brojka iznosila preko 18 %. Ipak, taj prosjek vješto skriva duboke socijalne razlike između država članica.

Na samom vrhu ove ljestvice nalazi se Rumunjska u kojoj čak 40.7 % građana živi u skučenim uvjetima. Slijede je Latvija s 39.3 % te Bugarska i Poljska koje bilježe stope iznad 33 %. Hrvatska s 31,7 % drži peto mjesto, što znači da gotovo svaka treća osoba u zemlji živi u prostoru koji se prema europskim kriterijima smatra premalim za broj ljudi koji u njemu borave.

Suprotnost ovom crnom nizu predstavljaju države poput Cipra, Malte i Nizozemske gdje je problem pretrpanosti gotovo iskorijenjen. Na Cipru taj postotak iznosi tek 2,4 %, dok Nizozemska s 4,6 % pokazuje kako se i u gusto naseljenim zemljama može osigurati visok stambeni standard.

Ovakav kontrast jasno ukazuje na to da stambena politika i kupovna moć građana u Hrvatskoj još uvijek nisu dosegnuli razine koje bi omogućile dostojanstveniji razmještaj po kvadratnom metru.

Izgledno je da problem nije samo u pukim brojkama već u dubokoj krizi stanovanja i nemogućnosti mladih obitelji da osiguraju vlastiti krov nad glavom. Dok se Europa polako širi i oslobađa skučenosti, Hrvatska ostaje zarobljena u starim obrascima višegeneracijskog suživota pod istim krovom, ne zbog tradicije, već zbog ekonomske nužde. Bez konkretnih zaokreta u strategijama stanovanja, jaz između prostranog Zapada i zbijenog Istoka ostat će jedna od najvidljivijih granica unutar same Unije.