Državni zavod za statistiku objavio je rezultate Ankete o dohotku stanovništva u 2025., a podaci iz poglavlja o ekonomskom opterećenju pokazuju vidljiv dugoročni pomak u Hrvatskoj.

U 2010. više od polovice kućanstava izjavilo je da kraj s krajem spaja teško ili vrlo teško. U 2025. takvih je kućanstava bilo manje od petine.

Prema podacima DZS-a, udio kućanstava koja su navela da kraj s krajem spajaju vrlo teško pao je s 18,3 % u 2010. na 3,8 % u 2025. Istodobno je udio onih koja su odgovorila da kraj s krajem spajaju teško pao s 34,6% na 15,3%.

Zbrojeno, udio kućanstava koja su živjela s ozbiljnim financijskim pritiskom smanjen je s 52,9 % na 19,1 %. To je pad od 33,8 postotnih bodova u 15 godina.

Manje kućanstava u najtežoj zoni

Podaci ne znače da je život u Hrvatskoj postao lagan za sve. I dalje 43,1 % kućanstava navodi da kraj s krajem spaja s malim poteškoćama. No razlika je u tome što se najteži dio ljestvice snažno smanjio.

U 2010. samo je 12,8 % kućanstava navelo da kraj s krajem spaja uglavnom lako, lako ili vrlo lako. U 2025. taj je udio porastao na 37,8 %.

Drugim riječima, Hrvatska je u 15 godina prešla iz situacije u kojoj je većina kućanstava bila u kategoriji teško ili vrlo teško u situaciju u kojoj je takvih kućanstava manje od 20%.

Velik pad kod režija i nepredviđenih troškova

Sličan trend vidi se i u drugim pokazateljima ekonomskog opterećenja. Udio kućanstava koja su kasnila s plaćanjem računa za režije pao je s 28 % u 2010. na 7,3 % u 2025.

Još je izraženiji pad kod nepredviđenih financijskih izdataka. U 2010. takav trošak nije moglo podmiriti 62,3 % kućanstava. U 2025. taj je udio iznosio 31,2 %.

Značajno se promijenio i pokazatelj koji govori o mogućnosti plaćanja tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće. U 2010. to si nije moglo priuštiti 67,3 % kućanstava, dok je u 2025. taj udio pao na 32,6 %.

Grijanje više nije problem kao prije

DZS bilježi i smanjenje udjela kućanstava koja si ne mogu priuštiti odgovarajuće grijanje u najhladnijim mjesecima. U 2010. takvih je kućanstava bilo 8,3 %, a u 2025. 4,2 %.

Riječ je o gotovo prepolovljenom udjelu. Iako ovaj pokazatelj obuhvaća manji dio stanovništva nego pitanje režija ili nepredviđenih troškova, važan je jer pokazuje najosnovniju razinu životnog standarda.

Ovi podaci ne govore da su financijski problemi nestali. Cijene hrane, stanovanja i usluga i dalje snažno utječu na svakodnevni osjećaj životnog standarda. Zato se mnogim građanima statistički napredak ne mora poklapati s osobnim dojmom.

No dugoročna usporedba pokazuje da se udio kućanstava u najtežoj financijskoj poziciji znatno smanjio. Najveći pomak vidi se upravo ondje gdje su problemi najkonkretniji, kod spajanja kraja s krajem, kašnjenja s režijama, nepredviđenih troškova i osnovnih životnih potreba.

Slika Hrvatske ipak je drukčija nego prije 15 godina

DZS je 26. lipnja 2026. objavio dodatne rezultate Ankete o dohotku stanovništva u 2025., uključujući poglavlje Ekonomsko opterećenje u publikaciji Statistika u nizu. Anketa o dohotku stanovništva redovito je godišnje istraživanje kojim se prikupljaju podaci o dohotku, ekonomskom statusu te financijskim i materijalnim uvjetima stanovništva. DZS navodi i da je istraživanje usklađeno s metodologijom Eurostata, što omogućuje usporedivost s drugim državama članicama Europske unije.

Izvor: Državni zavod za statistiku, Statistika u nizu, Rezultati Ankete o dohotku stanovništva u 2025., Ekonomsko opterećenje.