Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici predstavila je odluku o postupnom ukidanju subvencija na energente.

Premijer Andrej Plenković objasnio je da je država za ove mjere osigurala 115 milijuna eura, a one se odnose na sva kućanstva te javne ustanove poput bolnica, škola, fakulteta, vrtića, domova za umirovljenike i župa. Budući da se tržište stabiliziralo, Vlada započinje prijelaz prema tržišnim cijenama, piše poznati zagrebački portal Zagreb.info. Računi za struju rast će postupno, od sadašnjih 40,65 eura do 43,65 eura u studenome, a od siječnja 45,61 euro.

Subvencije za male poduzetnike također se mijenjaju. Do sada su računi bili umanjeni za 35 posto, dok će od 1. studenoga ta pomoć pasti na 26,7 posto. Odluku je komentirao predsjednik udruge Glas poduzetnika, Boris Podobnik, naglasivši da će posljedice ovisiti o djelatnostima u kojima energija predstavlja značajniji udio ukupnih troškova. “Ako ste odvjetnički ured, onda imate samo grijanje, to je samo 2, 3, 4 posto, a kod pekara je to 15, možda čak i 20 posto. To ovisi od djelatnosti do djelatnosti”, objašnjava Podobnik.

Ekonomist dodaje da se ukupni troškovi obično računaju na temelju prosjeka u razdoblju od tri mjeseca, a trenutna tržišna cijena ne razlikuje se znatno od zagarantirane. To znači da hrvatski poduzetnici u pravilu neće osjećati drastične promjene ni nakon liberalizacije. Time se ublažava strah od većih udara na gospodarstvo i rast cijena osnovnih proizvoda poput kruha ili kave.

Na pitanje hoće li potrošači u Hrvatskoj ipak plaćati skuplje pekarske proizvode, Podobnik je bio oprezan: “Pekare možda podignu nešto malo, ali veleprodajne cijene su 10-15 posto više od garantiranih cijena. Mislim da kafići ne mogu dići cijene jer je udio struje oko 10 posto, može biti i niže, ovisi koliko plaćaš ljude, druge naknade. Ne vjerujem da će to biti opravdanje za poskupljenja.”

Ipak, upozorava da dugotrajno zamrzavanje cijena može stvoriti loše navike, jer poduzetnici i kućanstva prestaju aktivno štedjeti energiju. Hrvatske tvrtke morat će se ponovno prilagoditi pravilima tržišta, no značajnijih poskupljenja ne bi trebalo biti. Najveći potrošači električne energije su industrijski pogoni, kojih Hrvatska nema u tolikoj mjeri, pa se učinak na gospodarstvo očekuje kao umjeren.