Agencija za dodjelu kreditnih rejtinga Fitch Ratings objavila je 06. ožujka 2026. godine svoje najnovije izvješće u kojem potvrđuje dugoročni kreditni rejting Hrvatske na razini A minus (A-) uz stabilne izglede za budućnost.

Ova vijest na prvi pogled zvuči kao suhoparna ekonomska statistika, no ona je zapravo ključna ocjena kojom svjetski financijski stručnjaci poručuju koliko je država sigurna za ulaganja i koliko je njezina ekonomska politika vjerodostojna. Iako se razina A minus smatra ulagačkom zonom koja jamči sigurnost, za prosječnog hrvatskog građanina ostaje otvoreno pitanje kako se te visoke ocjene prelijevaju na svakodnevni život i kućni proračun.

Stabilnost usred globalnih izazova

Stručnjaci agencije Fitch ističu kako je Hrvatska zadržala čvrstu poziciju zahvaljujući članstvu u Europskoj uniji i eurozoni, što služi kao svojevrsno sidro u nemirnim ekonomskim vremenima. Prema njihovim procjenama, realni rast bruto domaćeg proizvoda u 2025. godini iznosio je 3.2 posto, što je značajno iznad prosjeka cijele eurozone koji se kreće oko 1.5 posto. Iako se predviđa blago usporavanje rasta na 2.7 posto u 2027. godini, Hrvatska i dalje ostaje među brže rastućim gospodarstvima unutar kruga zemalja sa sličnim rejtingom.

Ovakvi rezultati temelje se na snažnoj domaćoj potrošnji, ali i investicijama koje podupire država. Međutim, agencija upozorava na slabljenje cjenovne konkurentnosti, posebno u sektoru turizma. Cijene smještaja i ugostiteljskih usluga u Hrvatskoj ubrzano se približavaju prosjeku Europske unije, što bi u budućnosti moglo smanjiti privlačnost zemlje kao turističke destinacije i negativno utjecati na prihode od usluga.

Europska sredstva kao glavni pokretač investicija

Jedan od ključnih razloga za zadržavanje visokog rejtinga je iznimno uspješno povlačenje novca iz europskih fondova, konkretno iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Hrvatska se u međunarodnim krugovima smatra jednim od predvodnika u ovom području, a do kraja 2025. godine povučeno je čak 6.4 milijarde eura, što čini više od 60 posto ukupno dostupnih sredstava. Taj novac izravno financira velike infrastrukturne projekte, obnovu od potresa i reforme koje bi trebale ojačati gospodarstvo do 2030. godine.

Ipak, analitičari upozoravaju da bi zamah reformi mogao usporiti nakon što se završi provedba trenutnih planova i nakon što Hrvatska ostvari svoj cilj ulaska u OECD. Upravo je institucionalni kapacitet, odnosno sposobnost države da učinkovito upravlja sustavima, jedna od točaka u kojima Hrvatska još uvijek kaska za razvijenijim članicama Europske unije.

Pogled preko granice i usporedba sa Slovenijom

Zanimljivu paralelu nudi usporedba sa susjednom Slovenijom, kojoj je Fitch krajem 2025. godine podigao rejting na visoku razinu A plus (A+). Iako obje zemlje dijele prednosti članstva u eurozoni, Slovenija se izdvaja po snažnijoj fiskalnoj disciplini i bržem smanjenju javnog duga. Dok se hrvatski javni dug stabilizirao na oko 56.3 % bruto domaćeg proizvoda, slovenski model pokazuje još veću otpornost na vanjske šokove zahvaljujući diversificiranom izvozu i višoj razini upravljanja državnim institucijama.

Razlika u rejtingu između Hrvatske i Slovenije zrcali se i u životnom standardu. Slovenija bilježi veći bruto domaći proizvod po stanovniku i stabilniji proračunski položaj, dok Hrvatska još uvijek vodi bitku s visokom inflacijom. U 2025. godini inflacija u Hrvatskoj iznosila je 4.4 posto, što je dvostruko više od prosjeka eurozone. Upravo ta razlika objašnjava zašto slovenski građani lakše podnose poskupljenja, dok se u Hrvatskoj svaki porast cijena hrane i energenata snažno osjeća na standardu radnika i umirovljenika.

Proračunski izazovi i rastući troškovi države

Hrvatska vlada suočava se s izazovom širenja proračunskog manjka koji je u 2025. godini dosegnuo 2.5 posto bruto domaćeg proizvoda. Glavni uzroci takvog kretanja su značajno povećanje plaća u javnom sektoru, visoka ulaganja u infrastrukturu i veća socijalna davanja. Rashodi za plaće zaposlenika u državnim službama narasli su na čak 13.7 posto bruto domaćeg proizvoda, što je značajan skok u odnosu na ranije godine.

Pored toga, država planira povećati izdvajanja za obranu na 3 posto bruto domaćeg proizvoda do 2030. godine sukladno NATO standardima. Iako su takva ulaganja nužna u trenutnim geopolitičkim okolnostima, ona dodatno opterećuju proračun i zahtijevaju vrlo pažljivo upravljanje javnim financijama kako se deficit ne bi oteo kontroli i ugrozio trenutnu stabilnu ocjenu.

Što visoke ocjene znače za običnog građanina?

Zaključno se može reći da visoki kreditni rejting države služi kao štit koji omogućuje državi da se jeftinije zadužuje na svjetskim tržištima. Kada država ima dobar rejting, kamate na njezine dugove su manje, što ostavlja više prostora u proračunu za škole, bolnice i mirovine. Međutim, taj makroekonomski uspjeh često ne stiže odmah do novčanika građana zbog uporne inflacije i visokih cijena usluga.

U Hrvatskoj je situacija trenutno podijeljena. S jedne strane imamo rekordnu zaposlenost i rast plaća koji pokušava pratiti troškove života, dok s druge strane visoki troškovi stanovanja i prehrane poništavaju velik dio tih dobitaka. Profesionalni novinarski pogled na situaciju sugerira da je Hrvatska na dobrom putu prema stabilnosti, ali da će pravi test uspjeha biti trenutak kada rast standarda postane vidljiv kroz stvarnu kupovnu moć, a ne samo kroz statističke izvještaje međunarodnih agencija. Dok god cijene u trgovinama i restoranima rastu brže od europskog prosjeka, osjećaj ekonomskog napretka među građanima ostat će u sjeni brojki iz Frankfurta i Londona.