Kilogram rajčice na pojedinim hrvatskim tržnicama dosegnuo je cijenu od čak 10 eura, dok građani sve teže podnose rast troškova hrane i drugih osnovnih proizvoda.

Gospodarska savjetnica Nezavisnih hrvatskih sindikata Mišić za N1 upozorava da bi cijene mogle nastaviti rasti jer Hrvatska uvozi velik dio proizvoda, dok se domaća poljoprivreda razvija presporo.

Kako pišu Nataša Vidaković i Vanja Deželić za N1, dodatni pritisak stvaraju i djelatnosti koje donose manje prihoda gospodarstvu.

Poskupljenje goriva prelijeva se na trgovine

Rast cijena goriva mogao bi se najbrže osjetiti kod svježeg mesa, voća i povrća zbog većih troškova prijevoza i dostave. Mišić ipak smatra da ne bi trebalo doći do naglog skoka svih cijena. Problem je, prema njezinim riječima, što trgovci u Hrvatskoj često podižu cijene brže nego što stvarno rastu njihovi troškovi, dok ih nakon pojeftinjenja goriva spuštaju znatno sporije.

Najveći teret nose građani s nižim primanjima

Prosječno hrvatsko kućanstvo za hranu izdvaja oko 27 % svojih prihoda, dok kućanstva s manjim primanjima na hranu troše i više od 50 %. Prosječna neto plaća iznosi 1.552 eura, ali oko 70 % zaposlenih prima manje od tog iznosa. Cijene hrane više ne rastu jednakom brzinom kao prije, ali to ne znači da padaju, nego samo da poskupljuju sporije.

Kupci ipak mogu poslati jasnu poruku

Mišić građanima savjetuje da uspoređuju cijene, provjeravaju najnižu cijenu proizvoda tijekom prethodnog mjeseca i ne kupuju ono što smatraju neopravdano skupim. Ako preskupi proizvodi ostanu na policama, trgovci će prije ili poslije morati razmisliti o njihovim cijenama. Bez jačanja domaće proizvodnje i novih mjera za zaštitu kućanstava s nižim primanjima, rast životnih troškova mogao bi i dalje biti jedan od najvećih problema za građane.