Potrošačke cijene u Hrvatskoj u rujnu bile su prosječno 4,7 % više nego u istom mjesecu prošle godine.

U odnosu na kolovoz porasle su za 0,9 %, pa je za istu košaricu proizvoda i usluga trebalo izdvojiti više nego samo mjesec dana ranije. Pokazuje to prva procjena Državnog zavoda za statistiku za rujan 2026., dok će konačni podaci biti objavljeni 15. listopada.

Energija skuplja za 20,5 %, usluge za 7,6 %

Najviše zabrinjava energija, čije su cijene u prosjeku čak 20,5 % više nego prije godinu dana. Usluge su poskupjele za 7,6 %, dok su hrana, piće i duhan zajedno skuplji za znatno skromnijih 0,2 %. Taj mali rast ipak ne znači da su se cijene u trgovinama vratile na prijašnje razine, nego da se ova skupina u prosjeku malo promijenila u odnosu na prošli rujan. Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije jedina su glavna skupina s godišnjim padom cijena, i to za 1,4 %.

Hrvatska iznad prosjeka europodručja

Prema Eurostatovoj prvoj procjeni, godišnja inflacija u europodručju u rujnu iznosi 3,8 %, nakon 3,2 % u kolovozu.

Za usporedbu Hrvatske s tim prosjekom treba koristiti isti, europski način izračuna, prema kojem hrvatska inflacija iznosi 4,3 %. Taj pokazatelj obuhvaća i potrošnju stranih gostiju, zbog čega se njegov rezultat može razlikovati od nacionalne stope od 4,7 %. Hrvatska je, dakle, i prema usporedivom pokazatelju iznad prosjeka zemalja koje koriste euro.

Na svakih 1.000 eura još 47 eura

Pojednostavljeno, košarica koja je prošlog rujna stajala 1.000 eura sada bi stajala 1.047 eura kada bi poskupjela točno u skladu s ukupnom stopom inflacije. Stvarna računica svake obitelji ovisi o tome što kupuje i koliko troši na pojedine potrebe. Zato gotovo nepromijenjene cijene hrane, pića i duhana nisu dovoljne za zaključak da je pritisak na kućni budžet popustio. Uz ovakav rast cijena energije i usluga, kućanstvima čiji prihodi ne prate njihove troškove ostaje manje novca za sve ostalo.