Hrvatsko tržište rada, na kojemu trenutačno boravi i radi više od 101 tisuće stranih državljana, u iduća dva tjedna očekuju značajne regulatorne promjene.

Kako piše portal net.hr, država uvodi strože kontrole koje bi trebale stati na kraj dosadašnjem masovnom i često nekontroliranom uvozu radnika. Ključne novosti odnose se na obvezno poznavanje hrvatskog jezika, osiguravanje primjerenih uvjeta stanovanja te produljenje važenja radnih dozvola na tri godine, uz znatno rigoroznije provjere poslodavaca i agencija koje sudjeluju u cijelom procesu.

Dulje čekanje na dozvole i stroža selekcija agencija

Dosadašnja praksa u kojoj su se odobrenja dobivala u svega nekoliko dana postala je prošlost, što izravno utječe na dinamiku zapošljavanja. Kako donosi RTL Danas, administrativni put od prijave do samog dolaska radnika u Hrvatsku sada može potrajati i do devet mjeseci. Ivan Crnov, suvlasnik agencije za posredovanje pri zapošljavanju, ističe kako su se rokovi drastično promijenili. On navodi da se ranije pozitivno ili negativno mišljenje burze rada dobivalo u roku od tri do pet dana, dok se danas na isti dokument čeka i do dva mjeseca. Prema njegovim riječima, nakon dobivanja mišljenja slijedi tromjesečno čekanje na radnu dozvolu, što u konačnici znači da cijeli proces uvoza radnika danas traje između šest i devet mjeseci.

Državni tajnik u Ministarstvu rada Ivan Vidiš naglašava da su pojačane kontrole već dale rezultate u pročišćavanju tržišta agencija. On objašnjava da je broj novoupisanih agencija pao za 60 posto u usporedbi s prošlom godinom jer su uvjeti postroženi, a broj zahtjeva koji pristižu od agencija prepolovljen je. Da država misli ozbiljno, potvrđuje i podatak Ministarstva rada prema kojemu je kod 11 agencija uočen rad na crno, zbog čega im je izrečena zabrana daljnjeg rada. Poslodavci sada moraju dokazati stabilno poslovanje, što uključuje minimalni godišnji promet od 10 tisuća eura i obvezu da je tvrtka aktivna barem godinu dana prije nego što dobije pravo na uvoz strane radne snage.

Integracija kroz učenje jezika kao preduvjet rada

Jedna od najvažnijih novosti je uvođenje obveznog učenja hrvatskog jezika, temelj za kvalitetnu integraciju i sigurnost na radu. Stručnjaci ističu da je za osnovno snalaženje i svladavanje oko 300 ključnih riječi potrebno između tri i šest mjeseci učenja. Davor Štern, počasni konzul Filipina, smatra da je poznavanje jezika nužno, posebno u sektorima poput socijalne skrbi gdje je komunikacija s korisnicima presudna. On napominje da su radnici s Filipina izuzetno vješti u hotelijerstvu i turizmu, ali bi mogli biti od velike koristi i u sustavu brige za starije osobe, pod uvjetom da svladaju jezičnu barijeru.

Hrvoje Matuš iz ustanove za obrazovanje Vaš Kod, kroz čije je programe prošlo već 300 radnika iz različitih azijskih zemalja, potvrđuje da je proces učenja izazovan, ali moguć. On navodi da su radnicima koji su tek stigli najteži hrvatski glagoli i akcenti, dok oni koji su ovdje proveli neko vrijeme lakše usvajaju jezik jer su mu stalno izloženi. Ipak, on naglašava da je zadovoljan pristupom i zalaganjem radnika koji pokazuju snažnu motivaciju za učenjem osnova potrebnih za svakodnevni život i rad.

Pitanje dugoročne održivosti novog sustava

Uvođenjem novih pravila Hrvatska pokušava uspostaviti ravnotežu između kroničnog nedostatka radne snage i potrebe za redom u sustavu koji je u kratkom vremenu postao iznimno opterećen. Stroži uvjeti za agencije i obveze poslodavaca prema radnicima trebali bi eliminirati loše prakse i osigurati dostojanstvene uvjete za one koji dolaze raditi. Ipak, drastično produljenje administrativnih procesa stavlja pred poduzetnike nove izazove u planiranju poslovanja, dok obveza učenja jezika zahtijeva dodatni angažman i vrijeme od samih radnika.

Postavlja se pitanje ispravlja li država dosadašnje propuste prekasno ili će ova nova, stroža pravila doista dovesti do uređenijeg tržišta rada u kojemu strani radnici više neće biti samo brojke, već integrirani članovi društva s jasno definiranim pravima i obvezama.