Hrvatska je 11. prosinca 2025. godine napravila ključan iskorak prema jačanju međunarodne porezne transparentnosti.

Toga je dana stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, čime su nacionalni propisi formalno usklađeni s novim direktivama Europske unije.

Zakon, koji je Hrvatski sabor donio 21. studenoga 2025. te ga je Predsjednik Republike Hrvatske proglasio Odlukom od 26. studenoga 2025., obvezujući je stupio na snagu objavom u Narodnim novinama. Ovim izmjenama država je stekla znatno proširena ovlaštenja i alate za automatsku razmjenu poreznih podataka s drugim zemljama članicama, s ciljem učinkovitijeg oporezivanja digitalne ekonomije.

Novi zakon u domaće pravo prenosi dvije esencijalne izmjene postojećeg EU zakonodavstva. Prva je Direktiva 2023/2226 (poznata kao DAC8), koja prvi put na sustavan način regulira automatsku razmjenu informacija o transakcijama i prihodima vezanim uz kriptoimovinu. Druga je Direktiva 2025/872, koja dodatno standardizira administrativnu suradnju, posebno fokusirajući se na obveze izvješćivanja za digitalne platforme.

Granice nadzora kriptoimovine

Uvođenje direktive DAC8, koja slijedi globalni okvir CARF Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), označava kraj ere porezne anonimnosti isključivo za one subjekte koji posreduju u trgovanju digitalnom imovinom. Pružatelji usluga kriptoimovine, poput mjenjačnica, posrednika i centraliziranih servisa kripto novčanika, od 1. siječnja 2026. imaju obvezu prikupljanja detaljnih identifikacijskih i transakcijskih podataka o svojim korisnicima.

Ipak, ključno je naglasiti da Direktiva ne označava kraj anonimnosti same blockchain tehnologije. Razmjena informacija odnosi se na podatke koje posjeduju centralizirani pružatelji usluga, a ne na sve transakcije izvršene izravno između korisnika (peer to peer) bez posrednika. Porezne uprave širom EU automatski će primati informacije o identitetu i transakcijama koje su građani ostvarili kod tih obveznika izvještavanja. Prvi stvarni izvještaj o podacima za 2026. godinu mora biti dostavljen Poreznoj upravi najkasnije do 30. rujna 2027. godine.

Prijavljivanje prihoda s platformi

Istodobno, Direktiva 2025/872 pooštrava pravila za operatere digitalnih platformi. Platforme koje posreduju u prodaji robe, najmu nekretnina (kao što su usluge poput Airbnba ili Bookinga), prijevozu putnika ili pružanju osobnih usluga, obvezne su prikupljati podatke o prihodima prodavatelja i iznajmljivača te ih prosljeđivati poreznim tijelima. Cilj je osigurati da se prihodi ostvareni putem ovakvih digitalnih posrednika uredno prijavljuju i oporezuju, čime se suzbija nelojalna konkurencija i utaja poreza u sivoj ekonomiji.

Značenje za građane i poslovne subjekte

Za hrvatske građane i male poduzetnike ove promjene imaju vrlo jasnu poruku, porezna tijela dobivaju efikasan mehanizam za provjeru prijavljenih prihoda. Iako su građani i dalje primarno odgovorni za pravilno prijavljivanje svih svojih prihoda, automatska razmjena podataka značajno umanjuje mogućnost izbjegavanja te obveze.

S druge strane, platforme i pružatelji kripto-usluga moraju hitno implementirati tehničke i poslovne procese za identifikaciju korisnika i čuvanje evidencija, te pripremiti sustave za slanje standardiziranih izvještaja. Zakon definira da će Ministarstvo financija, Porezna uprava provoditi nadzor nad točnošću prikupljanja informacija i podnošenja izvješća. Budući da se radi o složenom pravnom okviru, očekuje se donošenje provedbenih pravilnika i tehničkih akata kojima će se u potpunosti definirati detalji primjene, format izvještaja i točni iznosi kazni za nepoštivanje obveza.

Puna primjena tek slijedi

Stupanjem na snagu novog zakona, Hrvatska se u potpunosti uskladila s globalnim trendom transparentnosti i efikasnosti u oporezivanju. Najbitnije je da je prostor za neprijavljivanje prihoda ostvarenih putem digitalnih servisa i centraliziranih kripto-platformi sveden na minimum. Iako su pravila prenesena u nacionalni zakon, puna primjena materijalnih odredaba ovisi o izradi detaljnih provedbenih akata, čije se donošenje očekuje u nadolazećem razdoblju. Građanima i poslovnim subjektima preporučuje se pažljivo praćenje novih pravilnika i osiguravanje urednog vođenja evidencija.