Prema najnovijem priopćenju koje je 14. siječnja 2026. objavio Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje, Odjel za statističke i analitičke poslove, ekonomska slika glavnoga grada u listopadu 2025. godine pokazuje stabilan trend rasta primanja.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za taj je mjesec iznosila 1.668 eura. Ovaj iznos predstavlja povećanje od 1,2 % u odnosu na rujan iste godine, dok je u usporedbi s istim razdobljem prethodne 2024. godine zabilježen značajan skok od 9,2 %. Kada se promatra bruto iznos, koji uključuje i poreze te doprinose koje država uzima iz radnikova ukupnog zarađenog iznosa, zagrebački je prosjek u listopadu iznosio 2.372 eura. To je rast od 0,8 % na mjesečnoj razini te 8,9 % na godišnjoj razini.

Veliki jaz između najplaćenijih i najslabije plaćenih sektora

Iako prosječni iznosi zvuče ohrabrujuće, detaljniji uvid u različite gospodarske grane otkriva velike razlike u primanjima građana Zagreba. Na samom vrhu ljestvice nalaze se zaposlenici u sektoru vađenja sirove nafte i prirodnog plina, gdje je prosječna neto plaća u listopadu dosegnula visokih 2.352 eura, dok je njihov bruto prosjek iznosio 3.509 eura.

S druge strane spektra nalaze se djelatnosti u kojima su primanja znatno skromnija. Najniža neto plaća zabilježena je u proizvodnji odjeće i iznosila je tek 977 eura.

Kod bruto iznosa, najniži prosjek od 1.291 euro isplaćen je radnicima u proizvodnji kože i srodnih proizvoda.

Ovi podaci ukazuju na to da razlika između najplaćenijih i najslabije plaćenih sektora u Zagrebu iznosi više od 1.300 eura neto mjesečno.

Što nam govori medijalna plaća?

Kako bi se dobila realnija slika o tome koliko zapravo zarađuje većina građana, stručnjaci obično koriste pojam medijalne plaće. Medijan je iznos koji dijeli sve zaposlene na dvije jednake skupine tako da točno polovica zaposlenih prima manje od tog iznosa, a druga polovica više. U listopadu 2025. godine medijalna neto plaća u Zagrebu iznosila je 1.474 eura, dok je njezin bruto ekvivalent bio 2.066 eura. To znači da unatoč visokom prosjeku od 1.668 eura, čak 50 % Zagrepčana zarađuje manje od 1.474 eura neto.

Dodatnu dubinu statističkom prosjeku daju podaci o kvartilima i decilima, pojmovima koji zapravo služe kako bismo vidjeli jasnije raslojavanje društva. Da bismo to razumjeli laički, možemo zamisliti da su svi zaposleni u Zagrebu stali u jedan dugi niz poredani točno po visini svoje plaće, od one najmanje do najveće. Kvartili taj niz dijele na četiri jednaka dijela, pa nam tako prvi ili donji kvartil otkriva da četvrtina onih s najnižim primanjima zarađuje do 1.073 eura neto. S druge strane, treći ili gornji kvartil pokazuje granicu od 1.969 eura, što znači da tri četvrtine radnika prima manje od tog iznosa, dok tek svaka četvrta osoba u gradu ima plaću veću od toga.

Još detaljniji uvid pružaju decili koji taj isti niz zaposlenika dijele na deset jednakih grupa. Tako prvi decil ogoljuje stvarnost 10 % najslabije plaćenih radnika koji mjesečno preživljavaju s neto iznosom od 866 eura ili manje. Na suprotnom kraju ljestvice nalazi se deveti decil koji služi kao ulaznica u krug najbolje plaćenih, a on pokazuje da tek svakih deset od stotinu zaposlenih u metropoli prima neto plaću veću od 2.626 eura. Podaci za samu elitu na vrhu, odnosno deseti decil i četvrti kvartil, ostaju skriveni od javnosti jer su u službenim dokumentima označeni slovom Z. Taj znak u statistici znači da su podaci zaštićeni radi povjerljivosti, što je uobičajena praksa kojom se sprječava da se zbog vrlo malog broja ljudi u nekoj kategoriji otkrije nečiji točan identitet ili poslovna tajna.

Satnica i dugoročni tromjesečni prosjeci

Kada se mjesečni rad rascjepka na sate, statistika pokazuje da je prosječna cijena rada po satu u listopadu iznosila 8,97 eura neto, odnosno 12,76 eura bruto. Ovi izračuni temelje se na broju plaćenih sati, koji uključuju redoviti rad i prekovremene, ali i plaćene neizvršene sate poput godišnjih odmora i blagdana.

Za stabilniji uvid u trendove, statističari često promatraju tromjesečna razdoblja. U periodu od kolovoza do listopada 2025. godine, prosječna mjesečna neto plaća u Zagrebu iznosila je 1.647 eura. To je povećanje od 8,5 % u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. Isti postotni rast od 8,5 % zabilježen je i kod bruto plaća za to razdoblje, čiji je tromjesečni prosjek bio 2.350 eura. Ovi podaci potvrđuju da snažan rast plaća u glavnom gradu nije bio samo privremeni skok u listopadu, već se održava kroz dulji period.

Statističari se često okreću tromjesečnim prosjecima kako bi dobili čišću i stabilniju sliku kretanja dohotka jer jedan izolirani mjesec može zavarati zbog jednokratnih bonusa ili specifičnih godišnjih isplata. Podaci za razdoblje od kolovoza do listopada 2025. godine pokazuju da je prosječna mjesečna neto plaća u Zagrebu iznosila 1.647 eura. Usporedimo li to s istim razdobljem godinu dana ranije, kada je taj prosjek iznosio 1.518 eura, vidimo da su novčanici Zagrepčana u prosjeku postali 'teži' za točno 129 eura mjesečno. Taj porast od 8,5 % zrcali se i u bruto iznosima, gdje je prosjek s prošlogodišnjih 2.166 eura skočio na aktualnih 2.350 eura. Riječ je o konkretnom povećanju od 184 eura koje poslodavci u prosjeku izdvajaju više po zaposleniku nego u istom periodu 2024. godine.

Ovi brojevi jasno potvrđuju da snažan uzlet primanja u glavnom gradu nije bio tek privremeni jesenski bljesak, već stabilan i kontinuiran trend koji se čvrsto zadržao kroz cijelo promatrano tromjesečje.

Metodologija i porijeklo podataka

Svi izneseni podaci rezultat su obrade izvješća o primicima i porezima, poznatijih kao JOPPD obrasci, koje isplatitelji plaća dostavljaju nadležnim tijelima. Statistički obuhvat uključuje sve zaposlene u pravnim osobama, neovisno o obliku vlasništva ili radnom vremenu, pod uvjetom da rade na području Grada Zagreba. Važno je naglasiti da ovi podaci ne uključuju obrtnike, slobodna zanimanja niti poljoprivrednike. Također, treba podsjetiti da je od početka 2024. godine ukinut prirez porezu na dohodak, što se odražava u strukturi bruto plaće koja danas obuhvaća neto isplatu, mirovinsko osiguranje i porez na dohodak.

Zaključno, iako zagrebački prosjek od 1.668 eura neto djeluje kao snažan pokazatelj rasta životnog standarda, medijalni i decilni podaci podsjećaju na činjenicu da značajan broj građana i dalje zarađuje znatno manje od tog iznosa. Kontinuirani godišnji rast od preko 9 % svakako ublažava pritisak inflacije, no velike razlike između industrijskih sektora sugeriraju da se ekonomski prosperitet ne raspoređuje jednako na sve zaposlene stanovnike metropole.