Najnoviji podaci Eurostata pokazuju da je Hrvatska u srpnju zabilježila najveći pad maloprodaje u Europskoj uniji.

Dok se u eurozoni obujam prodaje smanjio za pola posto, a u cijeloj Uniji za 0,4 posto, u Hrvatskoj je taj pad iznosio čak četiri posto, piše Danica.hr. Posebno upada u oči činjenica da se to dogodilo u srpnju, prvom mjesecu glavne turističke sezone, kada se inače očekuje povećana potrošnja.

Osim Hrvatske, značajan pad zabilježen je i u Estoniji, s dva posto, te u Njemačkoj, gdje je pad iznosio 1,5 posto. S druge strane, pozitivan trend ostvaren je u Litvi, Latviji i Nizozemskoj, koje su imale rast između jedan i jedan i pol posto. Podaci ukazuju na različite trendove među državama članicama, no jasno je da Hrvatska prednjači po negativnom rezultatu.

Godišnja usporedba pokazuje da je ukupni volumen maloprodaje u Hrvatskoj ipak zabilježio blagi rast od 1,4 posto. Najveći godišnji skok bilježili su Cipar sa 8,5 posto, Portugal sa 6,1 posto i Bugarska sa šest posto. Jedina zemlja koja je na godišnjoj razini imala pad bila je Slovenija sa 0,7 posto. Hrvatska tako stoji između pozitivnog godišnjeg trenda i snažnog mjesečnog pada.

Poseban izazov i dalje predstavlja inflacija. Hrvatska se nalazi među državama s najvišim godišnjim stopama inflacije u Europskoj uniji. U kolovozu je inflacija iznosila 4,6 posto, što je 0,2 posto više nego u srpnju. Jedino je Estonija imala višu inflaciju, od 6,2 posto. Ovi podaci upućuju na nastavak pritiska na potrošače i trgovce, što objašnjava i pad potrošnje u ljetnim mjesecima.

Kretanja prodaje i cijena u Hrvatskoj u 2024. i 2025.

U 2024. godini inflacija se smirila u odnosu na prethodnu godinu. Prema nacionalnom indekstu potrošačkih cijena prosjek za cijelu godinu iznosio je oko tri posto, dok je harmonizirani indeks za usporedbu s Europskom unijom bio oko četiri posto. To je i dalje povišeno okruženje, ali znatno niže nego u 2023. godini.

Ulazak u 2025. obilježili su dvoznamenkasti nominalni rastovi plaća, uz vidljiv realni rast u prvoj polovini godine. Prosječne bruto plaće bile su više oko jedanaest posto u odnosu na isto razdoblje lani, a prosječne neto plaće rasle su oko devet do deset posto, pri čemu je dio tog nominalnog rasta pojela inflacija.

Potrošnja je tijekom proljeća oscilirala. U lipnju je Hrvatska imala snažan mjesečni rast maloprodaje, potom u srpnju izražen pad. Takav obrazac govori o volatilnosti, ne o kontinuiranom slabljenju. Na mjesečnoj razini Hrvatska je u lipnju zabilježila porast obujma maloprodaje, a u srpnju pad od četiri posto, dok je u isto vrijeme eurozona zabilježila pad od pola posto, a Europska unija pad od četiri desetinke postotnog boda. Godišno gledano, Hrvatska je u srpnju i dalje u plusu.

Cjenovni pritisci sredinom godine ostali su vidljivi. Harmonizirana inflacija u kolovozu iznosila je oko četiri i pol posto, uz činjenicu da je to bila među višim stopama u Europskoj uniji, dok je nacionalni pokazatelj bio niži jer ne uključuje istu košaricu potrošnje. Usluge su tijekom ljeta imale izražen doprinos ukupnoj stopi, dok se inflacija hrane postupno smirivala u odnosu na vrhunce prethodnih razdoblja.

Tržište automobila pokazuje drukčiju sliku od percepcije o općem padu. Iako pojedini mjeseci znaju biti slabiji, broj prvih registracija novih osobnih vozila u Hrvatskoj u razdoblju od siječnja do srpnja bio je veći nego lani. Time se potvrđuje da kupnja nije stala, nego se prilagođava, uz veću osjetljivost na ukupne troškove posjedovanja.

Kao odgovor na cijene, kućanstva su i dalje oprezna. Češće biraju artikle na promociji, planiraju kupnju i odgađaju neesencijalne izdatke. Taj oprez najviše se vidi u kategorijama trajnih dobara i dijela skupljih proizvoda iz široke potrošnje, dok proizvodi svakodnevne potrošnje i ljekarnički asortiman ostaju stabilniji.

U cjelini gledano, 2025. donosi kombinaciju realnog rasta plaća i još uvijek povišenih cijena, uz promjenjivu mjesečnu dinamiku maloprodaje. Kratkoročni smjer ovisit će o kretanju inflacije i o intenzitetu potrošnje tijekom jeseni i završnice turističke potražnje. Ako se cijene postupno stabiliziraju, a realne plaće nastave rasti, iznadprosječno prometni mjeseci na kraju godine mogli bi ublažiti slabije rezultate iz pojedinih ljetnih tjedana.